Utjecaj genotipa pilića i vrste mišićnog tkiva na sadržaj karnozina i anserina

Karnozin (β-alanil-L-histidin) i anserin (β-alanil-1-metil-L-histidin) su dipeptidi koji imaju značajnu ulogu u fiziološkim funkcijama kod ljudi. Prisutni su u skeletnim mišićima i moždanom tkivu mnogih kralježnjaka. Dizajniranjem krmnih smjesa s povećanim sadržajem aminokiselina L-histidina i β-alanina njihova se koncentracija u mesu tovnih pilića može povećati. Cilj ovog rada bio je ispitati utjecaj genotipa brojlera i vrste mišićnog tkiva na boju mesa i sadržaj karnozina i anserina. Istraživanje je obavljeno na pilićima genotipova Cobb 500 i Ross 308. Ukupno je utovljeno 400 pilića, podijeljenih u dvije pokusne skupine (200 komada Cobb 500 i 200 komada Ross 308). Tov je trajao 42 dana. U tovu su korištene tri komercijalne krmne smjese, starter (21,02 % proteina, do 21. dana), grover (19 % proteina, od 22.-35. dana) i finišer (18,05 % proteina od 36. do 42. dana tova). Nakon klanja i obrade trupova izmjerena je boja mesa prsa i zabataka (CIE L *, CIE a *, CIE b *). Rezultati istraživanja pokazali su da vrsta mišićnog tkiva ima statistički značajan utjecaj na boju mesa (P<0,05), dok genotip ima utjecaja samo na CIE b* vrijednost (P<0,001). Rezultati analize sadržaja karnozina i anserina u uzorcima mesa prsa i zabataka pokazuju da genotip nema utjecaj na sadržaj navedenih dipeptida u mesu (P>0,05), dok vrsta mišićnog tkiva ima značajan utjecaj (P<0,001) na njihovo deponiranje. Ustanovljen je značajno veći sadržaj karnozina (P<0,05) i anserina (P<0,001) u mesu prsa u odnosu na meso zabataka kod oba genotipa pilića.