Horizontalne razlike u visokom obrazovanju u Hrvatskoj: učinci različitih oblika kapitala na odabir fakulteta različitog društvenog statusa

Cilj rada je ispitati horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju u hrvatskom kontekstu. Polazeci od teorije kulturne i socijalne reprodukcije (Bourdieu, 2011.) postavlja se hipoteza da su, nezavisno od uspjeha u srednjoj skoli, razlike u vjerojatnosti odabira fakulteta razlicitog drustvenog statusa u određenim podrucjima studija povezane s kulturnim i ekonomskim kapitalom studenata. Provedene analize temelje se na podacima prikupljenim tijekom akademske godine 2016./17. na uzorku od 1 533 studenta druge i trece godine na 13 fakulteta Sveucilista u Zagrebu. Kako bi se provjerila polazna hipoteza, u prvom je koraku utvrđena hijerarhija fakulteta okupljenih u podrucja studija prema stupnju obrazovanja roditelja studenata. Primjenom multinomijalne logisticke regresijske analize ispitani su ucinci kulturnog i ekonomskog kapitala studenata na vjerojatnost odabira fakulteta razlicitog drustvenog statusa. Dobiveni rezultati pokazuju da je vjerojatnost odabira analiziranih skupina fakulteta povezana s ekonomskim i razlicitim oblicima kulturnog kapitala studenata i to nezavisno od uspjeha u srednjoj skoli. Izuzetak cine dva fakulteta STEM podrucja ciji odabir nije povezan ni s ekonomskim ni s kulturnim kapitalom studenata, vec prvenstveno ovisi o srednjoskolskom uspjehu. Iako je ucinak pojedinih oblika ekonomskog i kulturnog kapitala dijelom parcijalan i nekonzistentan te se ne može poopciti za sve ispitivane skupine fakulteta, dobiveni nalazi upucuju da se odabiri u visokom obrazovanju ne mogu odvojiti od socioekonomskog i sociokulturnog okruženja studenata.