Tjelesna kompozicija, navike u ishrani i rizici za razvoj poremećaja ishrane u uzorku elitnih sportistkinja

Trend povećanja broja žena koje aktivno učestvuju u sportu drastično je porastao u zadnjih nekoliko decenija, donoseći mnoge zdravstvene benefite ali i neke ozbiljne štetne posljedice po zdravlje. Među njima se izdvaja Ženska sportska trijada, sindrom koji obuhvata poremećaje ishrane, menstrualnog ciklusa i osteoporozu. Poremećaji ishrane su prva karika na koju se vežu ostale, a rizik za njihov nastanak često ostaje neprepoznat uprkos specifičnostima koje nose pojedine vrste sportova. Često počinju restirikcijama u ishrani (dijeta) ili nekom nezdravom navikom u ishrani. Ciljevi rada su bili utvrditi rizike za nastanak poremećaja ishrane određivanjem: parametara tjelesne kompozicije i štetnih navika u ishrani i praćenjem faktora rizika predloženih od strane Američke akademije porodičnih ljekara. Ispitanice su bile elitne sportiskinje (111) podijeljene u tri grupe sportova (igre sa loptom, ples i atletika), svaka sa različitim rizicima za nastanak poremećaja ishrane. Kontrolnu grupu (27) činile su studentice, nesportiskinje. Ispitanicama je određena tjelesna kompozicija, BMI i popunile su upitnik sastavljen od pitanja kojim se procjenjuje rizik za poremećaje ishrane u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Rezultati govore o statistički značajno većem riziku za razvoj poremećaja ishrane u grupama sportiskinja u odnosu na kontrolu ako se prate odgovori na skrining pitanja ili navike u ishrani. Niska vrijednost BMI ispod 18,5 kg/m kao direktni kriterij energetskog deficit je takođe bila značajnije zastupljena (p<0,05) u uzorku sportiskinja. Zaključuje se da aktivno bavljenje sportom nosi povećan rizik za pojavu poremećaja ishrane prateći vrijednosti tjelesnih indeksa i ciljanih skrining pitanja.